Manja slova Veća slova RSS

>

Konferencija „Vjerske zajednice i međunarodno pravo i država – Istorijsko-pravni i pozitivno-pravni aspekt“

Konferencija „Vjerske zajednice i međunarodno pravo i država – Istorijsko-pravni i pozitivno-pravni aspekt“
Datum objave: 29.06.2018 13:36 | Autor: PR služba

Ispis Štampaj stranicu


Na konferenciji „Vjerske zajednice i međunarodno pravo i država – Istorijsko-pravni i pozitivno-pravni aspekt“ predstavnici akademske zajednice su se saglasili da je kultura zajednički etos koji izražava stanje duha jedne zajednice, ona je referentni okvir poejdinaca za život u zajednici.

Ocijenjeno je da je kultura višeznačan pojam koji obuhvata određeni način života jednog naroda, način mišljenja, osjećanja i vjerovanja. Predstavlja društveno nasljeđe koje pojedinci primaju u grupi, kao i mehanizme za normativno regulisano ponašanje. Podrazumjeva znanje kao akumulaciju informacija i iskustava, konceptualne strukture koje konstituišu ljudsku realnost koja je zajednička i individualna. Takođe, kultura je i skup institucija i sistema normi što bi se moglo označiti kao sociokulturni sistem.

Takođe, konstatovano je da je uticaj monoteističkih religija na prava žena i koncept rodnih identiteta veliki i predstavlja referentni okvir za istorijsko i društveno formiranje individualnih i kolektivnih vrijednosnih obrazca.

Tradicija i religijsko nasljeđe bitno utiču na formiranje rodnih identiteta.

Posebno je istaknuto da nasilni ekstremizam nastaje kao posljedica zloupotrebe vjere i slobode vjeroispovijesti, kao i migracionih procesa u savremenom svijetu.

Takođe je istaknuto da je suzbijanje nasilnog ekstremizma jedan od prioritetnih ciljeva društva i svih društvenih institucija koji treba da uključi preventivno djelovanje protiv svih oblika radikalizacije i ekstremizma.

Učesnici konferencije su se saglasili da je ideologizacija religije jedan od ključnih faktora za pojavu nasilnog ekstremizma pa je potrebno umrežavanje svih društvenih institucija uključujući i vjerske zajednice kao optimalan način za suzbijanje nasilnog ekstremizma i terorizma.

Posebno je istaknuto da Strategija i Akcioni plan predstavljaju dio nacionalne platforme neophodne za borbu protiv nasilnog ekstremizma uz uključivanje svih relevantnih institucija.

Učesnici konferencije su predložili preporuku osnaživanja pozicije Direktorata za odnose sa vjerskim zajednicama kako bi direktorka Žana Filipović bila medijator u saradnji/partnerstvu između vjerskih zajednica i države.  Preporuka je da Direktorat za odnose sa vjerskim zajednicama preuzme inicijativu dijaloga sa vjerskim zajednicama u okviru sprovođenja Nacionalne Strategije za suzbijanje nasilnog ekstremizma.

Učesnici su se saglasili da je položaj vjerskih zajednica u univerzalnim i regionalnim izvorima prava određen međunarodnim pravnim načelima, međunarodnim ugovorima, međunardnim običajnim pravom. Kao posebno važnim u normativnoj zaštiti vjerskih zajednica ističemo član 18. Pakta o građanskim i političkim pravima, zatim ključne regionalne izvore kao što su Evropska konvencija o osnovnim ljudskim pravima i slobodama sa Protokolima, Afrička Povelja o ljudskim pravima i pravima naroda, Američka Deklaracija itd.

Ukazano je na to da sloboda misli, savjesti i vjeroispovjesti predstavlja univerzalno pravno načelo koje nije moguće ograničiti.

Rad vjerskih zajednica regulisan je i praksom Evropskog suda za ljudska prava čime su dodatno primijenjeni međunarodni standardi povezani sa pravom na pravično suđenje i praksom Evropskog suda za ljudska prava.

Očuvanje autonomije vjerskih zajednica temelji se na univerzalnim principima slobode vjere, zabrani diskriminatorskih praksi, uz uvažavanje temeljnih demokratskih principa zajednice, javne bezbjednosti i javnog morala.

Konstatovano je da je pozicija Svete Stolice u međunarodnim odnosima, i njeno djelovanje kao subjekta međunarodnog prava važna za razumjevanje odnosa prema rimo-katoličkoj crkvi u Crnoj Gori.

Na kraju, učesnici konferencije su se saglasili da su princip prava i pravde, krivice i slobode utemeljujućih za pravne i etičke vrijednosti vezani za istraživanje našeg istorijskog nasljeđa književne i umjetničke tradicije.