Manja slova Veća slova RSS

>

Održana konferencija „Sloboda vjeroispovjesti –osnovno ljudsko pravo“

Održana konferencija „Sloboda vjeroispovjesti –osnovno ljudsko pravo“
Datum objave: 22.04.2018 13:58 | Autor: PR služba

Ispis Štampaj stranicu


Zaključci sa konferencije „Sloboda vjeroispovjesti –osnovno ljudsko pravo“:

Normativno-institucionalni okvir zasnovan na međunarodno-pravnim propisima je temeljni mehanizam za očuvanje, promociju i primjenu ideje ljudskih prava i osnovnih sloboda u modernim političkim zajednicama.

Ljudska prava su temeljna vrijednost demokratskih političkih zajednica, preduslov njihove demokratske konsolidacije, vladavine prava i konstituisanja pravne države.

Ministarstvo za ljudska i manjnska prava ima važnu ulogu u promociji i zaštiti ljudskih prava i sloboda, ali i u kontinuiranom procesu evaluacije politika ljudskih prava u Crnoj Gori.

Prema izvještaju Evropske komisije iz 2017. godine, konstatovan je napredak u oblasti ljudskih prava, ali i da izostaje puna primjena normativnih rješenja što obavezuje sve institucije u Crnoj Gori na dodatni angažman u ovom pravcu.

S obzirom da je Crna Gora potpisnik svih paktova i brojnih konvencija o ljudskim pravima, kao i čitavog niza međunarodnih dokumenata u tom dijelu,  u obavezi je da podnosi UN komitetima izvještaje o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori.

U tom smislu smatramo da je važno da, u procesu pripreme izvještaja pred komitetima UN-a, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava sa ostalim resorima i pravosudnim organima koordinira izradu izvještaja koji bi doprinosio stvaranju vrijednosti građanskog društva u Crnoj Gorii, naročito ako se imaju u vidu i temeljne vrijednosti evropskog zakonodavstva, posebno Lisabonskog ugovora i Povelje o ljudskim pravima Evropske unije  u kojima je definisana sloboda misli, savjesti i vjeroispovjesti kao fundamentalno ljudsko pravo.

Crna Gora je ostvarila značajan napredak sa aspekta pravnog normiranja i zaštite ljudskih prava i sloboda kroz inkorporiranje temeljnih vrijednosti međunarodno-pravnog poretka i standarda zaštite ljudskih prava.

Dostignuti nivo razvoja normativnog poretka i pravnih garancija ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori treba dalje osnaživati kroz doslednu i adekvatnu primjenu konkretnih zakonskih rješenja, polazeći od prihvaćenih preporuka relevantnih međunarodnih organizacija.

Ovaj proces treba osnažiti njemu komplementarnim procesom razvoja kulture ljudskih prava, kao suštinskog za dublju transformaciju društva, čime se doprinosi oslobađanju od stereotipa i predrasuda koje predstavljaju prepreku poštovanju prava na slobodu misli i vjeroispovjesti u Crnoj Gori.

Dodatno, koncept ljudskih prava i sloboda definisan i normiran međunarodnim i nacionalnim dokumentima treba osnažiti i legitimisati moralnim i etičkim vrijednostima koje se nalaze u temelju monoteističkih religija, kao conditio sine qua non punog poštovanja dostojanstva svake ljudske individue.

Sa aspekta ostvarivanja rodne ravnopravnsoti, a u kontekstu ostvarivanja slobode vjeroispovjesti, potrebno je produbiti društveni diskurs o sadržaju i izvornom tumačenju religijskih učenja ključnih monoteističkih religija, koje u svojim osnovama nude prostor slobode i nediskriminacije nezavisno od rodnog identiteta.

Savremeni tokovi globalizacije i u tom kontekstu širenje i dostupnost informatičkih tehnologija nude ambivalentne mogućnosti razvoja društvenih procesa koji mogu voditi očuvanju heterogenog religijskog nasleđa ili sintetisanju religijskih učenja uz neispitani demokratski potencijal jednog takvog društvenog procesa.

Proces globalizacije utiče na obnovu tradicionalnih religijskih učenja i identitetskih vrijednosti, kao i širenju novih formi spiritualno-duhovnih oblika vjerovanja. Takav razvoj društvenih procesa potencira razvoj novih normativno-pravnih rješenja.

Prepoznata je i potreba snažnijeg zakonodavnog regulisanja digitalnih medija, internet komunikacije, slobode izražavanja on-line korisnika o vjerskim pitanjima, te potrebu njihovog usklađivanja sa etičkim kodeksima i međunarodno-pravnom legislativom, uz poštovanje slobode informisanja i koncepta ljudskih prava i vjerskih sloboda, kao i slobode izražavanja u prezentovanim medijskim sadržajima.