Manja slova Veća slova RSS

>

Reagovanje Ministarstva za ljudska i manjinska prava povodom povodom konstatacija koje su iznijete posljednjih dana o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti u dnevnom listu „Dan“

Datum objave: 20.09.2015 18:14 | Autor: PR služba

Ispis Štampaj stranicu


Povodom konstatacija koje su iznijete posljednjih dana o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti u dnevnom listu „Dan“, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava ukazuje na sljedeće:

 Tvrdnja episkopa Joanikija da su u Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti ugrađene „fašisoidne ideje Sekule Drljevića“, Ministarstvo smatra kao neprimjerenu i uvrjedljivu. Nacrt zakona nema nikave veze s fašizmom, ni s ličnostima iz prošlosti. Radna grupa za izradu Zakona o slobodi vjeroispovijesti je ovaj akt uradila poštujući Ustav, zakone, savremene vrijednosti crnogorskog društva (među kojima je i antifašizam), i međunarodne standarde iz ove oblasti. Kao baštinik antifašističkog nasljeđa, država Crna Gora uspješno ostvaruje evroatlantske integracije, koje podrazumijevaju konstantan razvoj demokratije i najveće poštovanje ljudskih prava i sloboda. Ministarstvo poručuje da će reagovati i da će se država boriti protiv svih savremenih oblika fašizma.

Izjavu episkopa Joanikija da Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti „ne može nikom donijeti dobro, osim novih podjela i nemira u Crnoj Gori sa nesagledivim posledicima“, Ministarstvo smatra kao neodmjerenu i suprotnu vrijednostima viševjerske, višenacionalne i građanske države Crne Gore. Cilj Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti je da svim građanima i vjerskim zajednicama omogući slobodu vjeroispovijesti u skladu sa Ustavom, zakonima i međunarodnim standardima. Ovaj akt garantuje i obezbjeđuje međuvjerski sklad i osigurava stabilnost crnogorskog društva. Nacrt zakona daje svim vjerskim zajednicama slobodu da djeluju u Crnoj Gori, ukoliko to djelovanje nije protiv pravnog poretka Crne Gore. Zato je Nacrt zakona pisan profesionalno i stručno. Nacrt zakona poštuje: ustavno načelo o odvojenosti države i vjerskih zajednica, unutrašnju autonomiju, pravni subjektivitet i, naročito, imovinu vjerskih zajednica. Ministarstvo odbacuje neosnovanu, paušalnu i polikantsku tezu da je Nacrt zakona usmjeren protiv Srpske pravoslavne crkve. Toga nema ni u jednom članu Nacrta zakona niti se to može izvesti iz uopštenog tumačenja ovog zakona. Takve izjave daju samo oni koji nemaju nijednu konkretnu primjedbu na Nacrt zakona i koji žele da ovo pitanje iskoriste kako bi se rasprava prenijela na teren politike. Podsjećamo da Nacrt zakona nije usmjeren ni protiv jedne vjerske zajednice, niti bilo koju favorizuje.

            Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije je u izjavi za dnevni list „Dan“ 20. septembra iznio niz netačnih ocjena o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti. Netačna je njegova ocjena da je zakon pisan s ciljem da se „crkva pretvori u državnu religiju jedne minorne partije i njene ideologije“. To je samo jedan u nizu providnih pokušaja da se rasprava o Nacrtu zakona izmjesti na teren politike i ideologije, na šta Ministarstvo neće pristati. Netačna je i ocjena da su ovaj zakon pisali ateisti. Niko nema pravo da licitira s bilo čijom vjerskom pripadnošću. Nacrt zakona su pisali oni koji imaju zakonsko ovlašćenje za taj posao, a njihova uvjerenja su njihova lična stvar. Radna rupa za izradu Zakona o slobodi vjeroispovijesti je formirana u julu 2014. godine i ona je u skladu sa mandatom svoj posao obavila profesionalno, što je i Vlada Crne Gore na sjednici 30. jula 2015. godine potvrdila kada je Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti jednoglasno utvrdila.

Ministarstvo pozdravlja odluku mitropolita Amfilohija da se iz reda protivnika priključi snagama koje su za članstvo Crne Gore u EU, i da se za to odlučio u posljednjih nekoliko dana. Izgleda da Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti već daje značajne pozitivne rezultate. Posljedica ovog naglog zaokreta je prošlonedjeljna posjeta predstavnika Mitropolije crnogorsko-primorske i Eparhije budimljansko-nikšićke evropskim institucijama u Briselu. Ministarstvo pozdravlja to što su u Briselu izjavili da su „saglasni u ocjeni da je u skladu sa članom 17 Lisabonskog sporazuma neophodno voditi otvoren, transparentan i stalni dijalog između predstavnika Evropske unije i crkava i vjerskih zajednica u duhu poštovanja njihovog identiteta i specijalnog doprinosa u procesu integracija.“ Tako su Mitropolija i Eparhija postale specijalni faktori koji doprinose evropskim integracijama Crne Gore. Jedan od zaključaka njihovih sastanaka u Briselu je da se „unaprijedi dijalog između države Crne Gore sa vjerskim zajednicama koji bi počivao na principima međusobnog poštovanja i bio u skladu sa opšteprihvaćenim civilizacijskim vrijednostima“. Ministarstvo u potpunosti podržava i prihvata ovaj zaključak. Vlada Crne Gore i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava godinama imaju takav odnos prema Mitropoliji i Eparhiji. Takav stav je Vlada Crne Gore usvojila i u okviru zaključaka kada je utvrdila Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti 30. jula 2015. godine. Tada je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava zaduženo da tokom sprovođenja Programa javne rasprave održava neposrednu komunikaciju sa predstavnicima vjerskih zajednica, i Ministarstvo je već prvog dana javne rasprave, 3. avgusta, između ostalih, uputilo Mitropoliji i Eparhiji poziv za neposredan dijalog.

Ipak, neposredan dijalog je izostao u pojedinim slučajevima. Sabotiranje Programa javne rasprave u direktnoj je suprotnosti sa potrebom za neposrednim otvorenim dijalogom. Predstavnici Evropske unije sada upućuju na ono što su Vlada Crne Gore i Ministrastvo za ljudska i manjinska prava od početka nudili. Ministarstvu je drago da su i predstavnici Mitropolije i Eparhije sada spremni na dijalog. Za dijalog nikad nije kasno i dijalog je uvijek koristan. S obzirom na to da je Javna rasprava o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti produžena do 30. septembra, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava poziva predstavnike Mitropolije crnogorsko-primorske i Eparhije budimljansko-nikšićke, i ostalih vjerskih zajednica, da se nastavi neposredan dijalog o Nacrtu zakona i da se tako riješe sva sporna pitanja. Neophodna su iskrena opredjeljenja za saradnju i za tolerantne razgovore, a Ministarstvo potvrđuje takvo opredjeljenje.

Ministarstvo svim zainteresovanim subjektima poručuje da su neosnovana strahovanja da će ovaj zakon ugroziti bilo koje pravo, a pogotovo pravo na svojinu. Crna Gora to pravo štiti Ustavom i drugim zakonima koji se tiču te oblasti. Takođe, država ima pravo da utvrdi šta je njena svojina i da tu svojinu zaštitu. Država je obavezna da poštuje ova prava i zbog članstva u međunarodnim organizacijama koje štite principe demokratije, ljudska prava i slobode. Zato su u Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti uvažene preporuke iz “Smjernica za pregled zakonodavstva u vezi sa vjerom ili uvjerenjem” i “Smjernica o pravnom subjektivitetu vjerskih zajednica” koje su zajednički izradili odgovarajući organi OEBS-a i Savjeta Evrope. Ovi dokumenti, kao i saradnja sa međunarodnim organizacijama koje se bave pitanjem slobode vjeroispovijesti, biće veoma značajni u procesu izrade Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti. Zato Ministarstvo uvjerava sve vjerske zajednice, građane i, uopšte, sve zainteresovane subjekte, da država Crna Gora, Vlada i Ministarstvo žele da afirmišu i zaštite slobodu vjeroispovijesti i da garantuju slobodu djelovanja i autonomiju vjerskih zajednica, u skladu sa pravnim poretkom Crne Gore. Polazeći od tog opredjeljenja, Ministarstvo poziva sve zainteresovane subjekte da daju konstruktivan doprinos izradi Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti.

 

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava